Predstavljamo vam ono što je poznato kao mediteranska dijeta, a čiji su benefiti po ljudsko zdravlje i gubitak viška kilograma nemjerljivi.
Šta biste rekli kada bismo vam otkrili da možete biti na dijeti koja od vas ne zahtjeva izgladnjivanje i suludo brojanje kalorija?
Šta kada biste mogli uživati u slasnim obrocima svaki dan, a da pritom gubite kilograme? Mislite da je ovako nešto nemoguće? Varate se!
Mediteranska dijeta može pozitivno utjecati na kardiovaskularni sistem te smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Baza ovakvog načina ishrane ležu u tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji zemalja koje okružuju Sredozemno more, kao što su Grčka i Italija.
Osnovu mediteranske dijete i prehrane čine povrće, voće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Svi obroci se grade oko navedenih namirnica, a njima se najčešće dodaje riba, maslinovo ulje, mahunarke, jaja kao i određeni mliječni proizvodi.
Jedina namirnica koja je ograničena i svedena na minimum je crveno meso.
Jako važan segment kad je mediteranska prehrana u pitanju, je umjerena fizička aktivnost koja u kombinaciji sa ovom dijetom daje dobitnu kombinaciju.
Sadržaj:
- Mediteranske dijeta i prehrana – Važnost
- Pravila mediteranske dijete
- Prednosti i mane
- Preporučene namirnice
- Namirnice za izbjegavati
- Mediteranska dijeta jelovnik i recepti
Šta je to mediteranska dijeta i zašto je dobra za zdravlje?
Mediteranska dijeta nije striktno definisana. Za nju bi se prije svega moglo reći da je način ishrane koji se zasniva na blagodatima mediteranske kuhinje i tradicionalnim jelima koje svakodnevno konzumiraju stanovnici zemalja koje okružuju Sredozemno more, odnosno Mediteran.
Mediteranska kuhinja, a samim tim i dijeta podrazumijeva svakodnevnu upotrebu velike količine djevičanskog maslinovog ulja, orašastih plodova, zatim dosta voća i povrća, zdravih masti, proteina i nerafinisanih ugljenih hidrata.
U ishrani je drastično više zastupljena riba nego crveno meso.
Za razliku od ostalih dijeta, mediteranska ishrana zahtijeva mnogo manje restrikcije kada je u pitanju odabir namirnica. To je i razlog zašto je godinama među top 5 najpopularniji dijeta.
No mediteranska dijeta je mnogo više od pukog načina ishrane. Ona je kulturni element mediteranskog naroda, a mogla bi se nazvati i stilom života koji je isprepletan uživanjem u odabranim, a prije svega zdravim i ukusnim darovima zemlje i mora.
To je sve ispraćeno uz po koju čašu bijelog ili crnog vina koja je neizostavan element ove dijete.
Zbog ovakvog načina ishrane ljude s Mediterana smatraju za najzdravije i najvitkije.
Njeni pozitivni učinci na ljudski organizam su nadaleko poznati, a najviše se ističu sljedeći:
- Dobra je za srce,
- Hrani mozak,
- Pomaže kod anksioznosti i stresa,
- Stabilizuje nivo šećera,
- Ubrzava gubitak kilograma,
- Pozitivno djeluje na sistem za varenje.
Kako sam smršala uz Goslimmer flastere!
Mediteranska dijeta i njena pravila
Iako nije striktno definisana, mediteranska dijeta ima određena pravila kojih se manje ili više trebate pridržavati kako biste osjetili njeno puno dejstvo.
- Jedite više ribe.
- Koristite maslinovo ulje.
- Jedite povrće čitavog dana.
- Grickajte orašaste plodove umjesto fabričkih prerađevina.
- Počastite se voćem umjesto deserta.
- Krećite se.
- Izbjegavajte fabrički prerađenu hranu.
- Pretvorite obroke u uživanje u svakom zalogaju.
Ko smije, a ko ne bi trebao koristiti mediteransku dijetu?
Mediteranska prehrana vam daje veću slobodu u odabiru namirnica, a samim tim i u pripremi jela. No iako važi za jednu od najzdravijih dijeta, baš kao i većina drugih ni ova dijeta nije za svakoga.
Uzimajući u obzir da se uz mediteransku dijetu preporučuje konzumacija vina na dnevnom nivou, ova dijeta nije preporučljiva osobama sa određenim zdravstvenim problemima, poput pankreatitisa kao i osobama koje uzimaju lijekove.
Takođe, nije prikladna za osobe sa određenim alergijskim reakcijama na neke od preporučenih namirnica.
Osobe koje vode aktivan život i nisu u prilici samostalno spremati svoje obroke mogu imati poteškoća u sprovođenju ove dijete.
S druge strane, mediteranska dijeta je pogodna za sve one koji su odlučili promijeniti svoj životni stil i okrenuti se zdravim navikama.
Prednosti
- Lako se sprovodi.
- Možete jesti sve što volite.
- Nema strogih restrikcija.
- Nećete gladovati.
- Ima nizak unos zasićenih masti.
- Ubrzava metabolizam.
- Smanjuje rizik od bolesti.
Mane
- Ograničen unos mlijeka i mliječnih prerađevina.
- Konzumiranje alkohola svedeno na minimum.
- Morate naći vremena za kuhanje.
- Relativno skupe namirnice.
- Limitiran unos crvenog mesa.
Oni koji zbog navedenih mana mediranske dijete ne žele da pristupe ovom načinu ishrane, korisitli su prirodnu kremu za mršavljenje.
Mediteranska dijeta – preporučene namirnice
Povrće: paradajz, spanać, luk, karfiol, šargarepa, krastavci, kelj, brokula.
Voće: jabuke, banane, narandže, jagode, lubenice, kruške, breskve, grožđe.
Orašasti plodovi: bademi, orasi, lješnici, indijski orasi, suncokretove sjemenke, sjemenke bundeve.
Mahune: pasulj, grašak, leblebija, kikiriki.
Krtola: krompir, slatki krompir, repa.
Žitarice: zobene pahuljice, smeđa riža, kukuruz, ječam, raž, heljda, integralna pšenica.
Ribe i morski plodovi: losos, sardina, tuna, ostrige, jastog, školjke, alge.
Meso: piletina, pačetina, ćuretina.
Jaja: kokošja, pačja, prepeličja.
Mliječni proizvodi: sir, jogurt, grčki jogurt.
Bilje i začini: bijeli luk, bosiljak, nana, ruzmarin, cimet, biber.
Zdrave maste: ekstra djevičansko maslinovo ulje, masline, avokado.
Piće: vino.
Namirnice i hrana koju treba izbjegavati
Šećer: sokovi, slatkiši, sladoled, bijeli stoni šećer.
Rafinisani proizvodi: bijeli hljeb, tjestenina.
Trans masti: margarin i slične prerađevine.
Rafinisana ulja: sojino ulje, ulje kanole, pamučno ulje i druga.
Prerađeno meso: paštete, salame, viršle i slične prerađevine.
Brza hrana: hamburgeri, čizburgeri i sve sa oznakom „dijetalno“.
Mediteranska dijeta recepti– Jelovnik po danima
Mediteranska dijeta je iznimno jednostavna za praćenje. Baza svakog obroka je voće i povrće. Recepti vam ne bi trebali biti toliko komplikovani.
U nastavku se nalazi sedmodnevni plan, recepti i jelovnik mediteranske dijete:
Prvi dan
- Doručak: omlet sa povrćem i maslinama.
- Ručak: Sendvič sa povrćem i hljebom od integralnog brašna.
- Večera: Grilovana jagnjetina, salata i pečeni krompir.
Drugi dan
- Doručak: Jaja sa povrćem pržena u maslinovom ulju.
- Ručak: Integralni tost, salata sa zelenišem, humusom, čeri paradajzom, maslinama i dresingom od maslinovog ulja i sirćeta.
- Večera: Integralna pica sa sosom od paradajza, grilovanim povrćem i niskokalorijskim sirom.
Treći dan
- Doručak: Ovsena kaša sa suvim grožđem.
- Ručak: Povrtna supa
- Večera: Bijela riba sa maslinovim uljem, tikvice i slatki krompir.
Mediternaska dijeta jelovnik četvrti dan
- Doručak: Grčki jogurt s orasima, voćem i medom.
- Ručak: Salata sa tunom, krastavcima i indijskim orasima.
- Večera: Povrće pečeno u rerni (artičoka, šargarepa, tikvice, patlidžan, paradajz, slatki krompir).
Peti dan
- Doručak: Kajgana sa paprikama, lukom i paradajzom.
- Ručak: Slatki krompir punjen plodovima mora.
- Večera: Škampi prženi na maslinovom ulju sa leblebijom.
Šesti dan
- Doručak: Integralni tost sa mekim sirom.
- Ručak: Dimljeni losos sa integralnim krekerima i svježim povrćem.
- Večera: Povrće kuhano na pari sa parmezanom i porcija grilovane sardine.
Jelovnik za sedmi dan
- Doručak: Jedna jabuka i šaka badema.
- Ručak: Piletina, feta sir, povrće i kinoa sjemenke.
- Večera: Integralna tjestenina, paradajz sos, maslinovo ulje, grilovano povrće i kašika rendanog parmezana.
Zaključak
Savršena dijeta ne postoji, ali mediteranska dijeta nije dalek od savršenstva i smatra se zlatnim standardnom pravilne ishrane.
Posljednjih godina je stekla veliku popularnost i uspjela je baciti u drugi plan brojne dijete sa kratkoročnim učinkom.
Ima brojne prednosti za ljudski organizam koje se mogu vidjeti već nakon par dana, a svaki zalogaj na mediteranskoj dijeti predstavljaće pravo uživanje za vaše nepce.
Povezan tekst: Dijete za mršavljenje!
Komentarišite